S prvim danom 2024. godine, poduzetnicima se otvara izvanredna prilika za unaprjeđenje radne atmosfere i poticanje lojalnosti zaposlenika, budući da Vlada planira značajno povećanje maksimalnog iznosa neoporezivih primitaka – prosječno za više od 20%. Ova inicijativa, istaknuta od strane Hrvatske udruge poslodavaca, donosi dobrodošlu potporu svim poslodavcima željnima zadržavanja talentirane radne snage putem povećanja ukupnih prihoda kroz novčane nagrade.
Od iduće godine, poslodavci će moći dodatno nagraditi svakog zaposlenika s neoporezivih 565 eura godišnje, a ukupni iznos neoporezivih primitaka po zaposleniku će biti povećan na maksimalnih 3020 eura. Ova mjera predstavlja konkretan poticaj za poslodavce da pruže dodatne pogodnosti svojim zaposlenicima, potičući time radnu motivaciju i zadovoljstvo u radnom okruženju.
Osjetan rast neoporezivog iznosa stipendija: U planu je značajan porast neoporezivih iznosa učeničkih i studentskih stipendija, što predstavlja korak u ispravnom smjeru kako bi se suzbio odljev talenata u inozemstvo, posebno u ranoj dobi.
Iznos za prehranu radnika u građevinskom sektoru: Građevinski sektor ukazuje na potrebu za povećanjem neoporezivih primanja za prehranu radnika. Sadašnji limit od 1800 eura godišnje po radniku smatra se nedovoljnim s obzirom na stvarne troškove prehrane, koji uključuju do dva obroka dnevno.
Povećanje dnevnica za službena putovanja u zemlji: Dnevnice za službena putovanja u zemlji bilježe povećanje od 13%. Pitanje inozemnih dnevnica također ostaje otvoreno, budući da utječu na konkurentnost tvrtki koje šalju svoje zaposlenike na rad u inozemstvo, gdje su troškovi života znatno veći.
Rast ukupnih primanja zaposlenih: Prošle godine, prosječna bruto plaća nominalno je porasla za 8,3%. Zanimljivo je primijetiti da su ukupna primanja zaposlenih, zahvaljujući rastu neoporezivih isplata od oko 20%, prema Eurostatu, porasla za 13,4% u odnosu na 2021. godinu.
Ubrzanje rasta plaća, posebno ukupnih primanja zaposlenika, odvija se unatoč visokoj inflaciji. Ova dinamika rezultat je nedostatka radne snage, oštre konkurencije na jedinstvenom tržištu rada EU, nepovoljnih demografskih trendova i djelomičnog ubrzanja realnog rasta produktivnosti iznad prosjeka Europske Unije i centralno-istočne regije.
Ukupni porast neoporezivog dijela plaće predstavlja ključan korak prema unaprjeđenju radnih uvjeta i poticanju motivacije radnika, stvarajući održivu platformu za rast produktivnosti i dugoročni prosperitet poduzetnika i radnika.