Ljetni mjeseci tradicionalno donose povećan broj pitanja vezanih uz korištenje godišnjeg odmora i isplatu regresa. Iako se ova dva pojma često spominju zajedno, riječ je o različitim pravima koja imaju različitu pravnu i poreznu osnovu.

Dok je pravo na godišnji odmor jedno od temeljnih prava radnika zajamčeno Zakonom o radu, regres nije zakonska obveza svakog poslodavca. Ipak, riječ je o pogodnosti koju velik broj poslodavaca koristi kao alat za povećanje zadovoljstva zaposlenika, jačanje employer brandinga i dodatnu financijsku podršku radnicima tijekom razdoblja godišnjih odmora.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih pravila vezanih uz godišnji odmor i regres u 2026. godini, uključujući porezni tretman, prava radnika i najčešće praktične situacije s kojima se poslodavci susreću u poslovanju.

Godišnji odmor – zakonsko pravo svakog radnika

Pravo na godišnji odmor uređeno je Zakonom o radu i predstavlja jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa. Njegova svrha nije samo odmor od svakodnevnih radnih obveza, već i očuvanje zdravlja, sigurnosti na radu i radne učinkovitosti zaposlenika.

Pravo na godišnji odmor imaju svi radnici neovisno o tome rade li:

• na određeno ili neodređeno vrijeme
• puno ili nepuno radno vrijeme
• kod privatnog ili javnog poslodavca

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti ga poslodavac može zamijeniti novčanom naknadom tijekom trajanja radnog odnosa.

Koliko traje godišnji odmor?

Zakonom je propisano minimalno trajanje godišnjeg odmora od četiri tjedna.

U praksi to znači:

• najmanje 20 radnih dana za radnike koji rade pet dana tjedno
• najmanje 24 radna dana za radnike koji rade šest dana tjedno

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu moguće je ugovoriti i veći broj dana godišnjeg odmora, ali ne i manji od zakonskog minimuma.

Poslodavci često dodatne dane godišnjeg odmora vežu uz:

• godine staža
• stručnu spremu
• složenost poslova
• roditeljski status
• posebne uvjete rada

Kada radnik stječe pravo na puni godišnji odmor?

Radnik u pravilu stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.

Prije isteka tog razdoblja ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Razmjerni dio računa se kao jedna dvanaestina godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.

Primjerice, ako radnik ima pravo na 24 dana godišnjeg odmora i zaposlen je pet mjeseci, ostvaruje pravo na 10 dana godišnjeg odmora.

Razmjerni godišnji odmor najčešće se javlja u situacijama kada:

• radnik prvi put zasniva radni odnos
• prelazi kod novog poslodavca tijekom godine
• radni odnos prestaje tijekom kalendarske godine

Može li se godišnji odmor koristiti u više dijelova?

Godišnji odmor može se koristiti u više dijelova, ali radnik tijekom godine mora iskoristiti najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, osim ako se s poslodavcem drugačije ne dogovori.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine može se prenijeti u sljedeću godinu te se, u pravilu, mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja.

Za poslodavce je važno pravodobno planirati korištenje godišnjih odmora kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja i izbjegle organizacijske poteškoće tijekom ljetnih mjeseci.

Kako se obračunava naknada plaće tijekom godišnjeg odmora?

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće.

Naknada se obračunava sukladno Zakonu o radu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu, a ne smije biti nepovoljnija od propisanih minimalnih standarda.

Važno je naglasiti da naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora nije isto što i regres.

Naknada plaće predstavlja zakonsku obvezu poslodavca, dok je regres dodatna pogodnost koja se može isplatiti pod određenim uvjetima.

Što je regres?

Regres je novčana ili druga materijalna pogodnost koju poslodavac može isplatiti radniku radi pokrivanja povećanih troškova koji nastaju tijekom korištenja godišnjeg odmora.

Njegova svrha je pomoći radnicima u financiranju odmora, putovanja i drugih troškova povezanih s korištenjem godišnjeg odmora.

Za razliku od godišnjeg odmora, regres nije pravo koje proizlazi iz Zakona o radu.

Pravo na regres može biti uređeno:

• kolektivnim ugovorom
• pravilnikom o radu
• ugovorom o radu
• odlukom poslodavca

Ako nijedan od navedenih akata ne predviđa isplatu regresa, poslodavac nije obvezan izvršiti isplatu, ali to može učiniti temeljem vlastite poslovne odluke.

Neoporeziva isplata regresa u 2026. godini

Prema važećim poreznim propisima, regres se može isplatiti kao dio neoporezivih prigodnih nagrada.

U 2026. godini poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti ukupno do 700 eura godišnje na ime prigodnih nagrada. U taj limit ulaze, između ostalog:

• regres
• božićnica
• uskrsnica
• druge prigodne nagrade

To znači da se navedeni iznos promatra kumulativno tijekom cijele godine, a ne zasebno za svaku vrstu nagrade.

Primjerice:

• ako je radnik već primio uskrsnicu od 200 eura
• neoporezivo mu se može isplatiti još najviše 500 eura regresa

Sve iznad propisanog neoporezivog limita smatra se oporezivim primitkom.

Kada regres postaje oporeziv?

Ako ukupni iznos prigodnih nagrada premaši propisani neoporezivi limit, razlika se smatra primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom.

U tom slučaju na iznos iznad neoporezivog limita obračunavaju se:

• doprinosi
• porez na dohodak
• eventualni drugi propisani davanja

Poslodavci pritom trebaju voditi računa o pravilnom obračunu i iskazivanju podataka u obrascu JOPPD.

Može li se regres isplatiti radniku koji nije radio cijelu godinu?

Neoporeziva isplata regresa nije uvjetovana time koliko je dugo radnik zaposlen kod poslodavca tijekom godine. Poslodavac može isplatiti regres radniku koji je zaposlen tek nekoliko mjeseci, pod uvjetom da koristi godišnji odmor kod tog poslodavca te da se poštuju porezni limiti za neoporezive primitke.

U praksi mnogi poslodavci ipak internim aktima uređuju razmjerne iznose regresa ovisno o duljini zaposlenja tijekom godine.

Što ako radnik radi kod više poslodavaca?

Kada radnik tijekom godine radi kod više poslodavaca ili istodobno ima više radnih odnosa, potrebno je posebno paziti na neoporezivi limit prigodnih nagrada.

Prije isplate regresa preporučuje se da radnik dostavi pisanu izjavu o eventualnim prigodnim nagradama koje je već primio od drugih poslodavaca tijekom iste godine.

Poslodavci također mogu provjeriti određene podatke putem sustava ePorezna kako bi izbjegli pogrešan porezni tretman isplate.

Najčešće pogreške poslodavaca

U praksi se najčešće javljaju sljedeće pogreške:

• poistovjećivanje regresa s naknadom plaće za godišnji odmor
• isplata neoporezivih primitaka bez provjere prethodno isplaćenih prigodnih nagrada
• nepravodobno podnošenje obrasca JOPPD
• nepostojanje odluke ili drugog vjerodostojnog dokumenta o isplati
• pogrešno tumačenje prava radnika koji tijekom godine mijenjaju poslodavca

Pravilna evidencija i porezna obrada ovih primitaka važni su kako bi se izbjegli naknadni porezni rizici i moguće korekcije tijekom nadzora.

Zaključak

Godišnji odmor i regres često se spominju zajedno, ali riječ je o dvama potpuno različitim institutima.

Godišnji odmor zakonsko je pravo svakog radnika i obveza svakog poslodavca, dok regres predstavlja dodatnu pogodnost koja može biti uređena internim aktima ili odlukom poslodavca.

U 2026. godini poslodavci i dalje imaju mogućnost isplate neoporezivih prigodnih nagrada do ukupno 700 eura godišnje po radniku, što regres čini jednim od najčešće korištenih oblika nagrađivanja zaposlenika.

Pravodobno planiranje godišnjih odmora, pravilna primjena poreznih propisa i jasno definirana pravila isplate regresa važni su elementi kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima te doprinose većem zadovoljstvu i zadržavanju zaposlenika. Ako imate pitanja vezano uz isplatu regresa ili godišnjih odmora kontaktirajte brandom.