Pregled Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Početak 2023. godine donio je iščekivane promjene vezane uz Zakon o radu. Naime, spomenuti Zakon donosi brojne promjene koje donose suvremeni pravni okvir koji jamči dostojanstvene uvjete rada.

Zakon uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Stručnjaci iz BD Group kao najznačajnije zakonske promjene ističu:

• sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme,
• nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova,
• potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.

O navedenim promjenama više može saznati u nastavku članka, a naše tjedne objave možete pratiti u rubrici Novosti.

Sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme

Došlo je do promjene članka 12. Zakona o radu kojim se propisuje ograničenje od najduže tri godine trajanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme kao i trajanja uzastopno sklopljenih spomenutih ugovora. 

Definirani su objektivni razlozi koji opravdavaju sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u ugovoru moraju navesti. S istim radnikom smiju se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje (uključujući i prvi ugovor) nije duže od tri godine. Navedeno će spriječiti neopravdano sklapanje ugovora o radu.

Mogućnost ponovnog sklapanja ugovora o radu poslodavca s istim radnikom uvjetuje protek razdoblja od najmanje šest mjeseci nakon prestanka ugovora o radu koji je bio sklopljen tri godine.

Novi načini obavljanja stalnih sezonskih poslova

Mijenja se i članak 16. koji definira sezonske poslove. Sezonskim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećava u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba.

Tako se ugovor o radu za stalne sezonske poslove može sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.

Ako se za stalne sezonske poslove sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme tada radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida obavljanja sezonskih poslova:

1. da zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije u obvezi isplate plaće (odnosno naknade plaće) pri čemu se radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja koji ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa,
2. da za vrijeme privremenog prekida obavljanja sezonskog posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu poslodavac radnika odjavljuje iz obveznih osiguranja i tada radnik može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova tada je dužan u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni.

Potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu

Članak 17. je proširen te potpunije i preciznije uređuje rad na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.

Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg radnik ugovoreni posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene. Sve mora biti određeno temeljem dogovora radnika i poslodavca.

Za razliku od toga, radom na daljinu smatra se rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Pri tome poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će se taj rad obavljati što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika.

Obje vrste rada mogu se obavljati kao stalni, privremeni ili povremeni poslovi. Važno je naglasiti kako poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima (ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu) nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu. 

Plaća u bruto iznosu

Jedna od novosti odnosi se na dodatne troškove poslodavaca. Naime, Novi Zakon o radu uređuje obvezu poslodavca i radnika da plaću ugovore u bruto iznosu. Do sada se plaća također smatrala plaćom u bruto iznosu no nije bila propisana obveza njezina ugovaranja u bruto iznosu. Od sada sve plaće, ne samo ona minimalna, moraju biti ugovorene u bruto iznosu.

Osnovice za dodatke

Zakon proširuje odredbe o obveznim dodacima na plaću. Poslodavac mora radniku isplatiti uvećanu plaću za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad u dane blagdana i neradne dane te za rad obavljen u otežanim uvjetima. Dodaci se obračunavaju na osnovicu određenu izvorom radnog prava kojim su kod poslodavca uređene plaće no ne smiju biti obračunati na osnovicu manju od minimalne plaće. Za 2023. godinu minimalna plaća iznosi 700 eura bruto mjesečno. Navedeni dodaci ne uključuju se u taj iznos.

Zakon propisuje veći iznos dodatka za rad nedjeljom, nego što je to do sada bio. Do sada se dodatak za rad nedjeljom određivao u visini od 30 ili 35% na osnovnu plaće radnika. Sada poslodavac ne smije rad nedjeljom obračunati kao dodatak u iznosu nižem od 50%.

Isplata plaće na transakcijski račun i zabrana odricanja na plaću

Početkom 2023. godine uvedena je i obveza isplate plaće na transakcijski račun radnika. Samo se primici za koje je to dopušteno prema poreznim propisima mogu isplatiti u gotovu novcu. Novost je i zabrana odricanja od prava na isplatu plaće – takav sporazum radnika i poslodavca više nije dopušten.

Promjene su bile nužne za bolje definiranje, reguliranje i provedbu radnih odnosa, a sve detalje možete potražiti u novom Zakonu o radu.